Overthinkanje

Neproduktivan mentalni proces opsesivnog analiziranja prošlih događaja ili brige o budućnosti, često praćen negativnim emocijama nazivamo pretjeranim razmišljanjem odnosno, najčešće anglizmom overthinkanje (eng. overthinking). (Mentalno zdravlje, 2026).

Bilo koja situacija može u našim mislima prerasti u problem o kojem razmišljamo danima. To je ono stanje u kojemu se razmišljanjem vrtimo u krug, a svi pokušaji da budemo produktivniji ili aktivniji ostanu samo na mislima.

U nekim, naizgled običnim situacijama nismo zadovoljni svojim ili tuđim reakcijama. Neprestano se u mislima vraćamo situaciji, analiziramo je i iznova si postavljamo slična pitanja: Što sam mogla napraviti drukčije? Je li moglo bolje? Što ako... Većinom na takva pitanja ne pronađemo odgovor ili naknadno shvatimo što smo trebali učiniti pa se kajemo i preispitujemo zašto to nismo učinili/rekli. Upravo nas je osobno iskustvo i iskustvo ostalih učenika potaknulo na istraživanje o tome kako se riješiti takvog načina razmišljanja.

Većina internetskih izvora usmjerena je na negativne strane overthinkanja, ali donose prijedloge kako ublažiti negativni utjecaj takvog razmišljanja u nekim budućim situacijama (Nepopularna psihologija, 2024). Međutim, u razgovoru s vršnjacima zaključile smo kako mlađe generacije smatraju da iz overthinkanja možemo izvući neke pozitivne i ugodne zaključke. Neki navode da overthinkajući uspiju pronaći neku utjehu. S druge strane, primijetile smo da naša generacija ponekad i obično razmišljanje smatra overthinkanjem, dok stariji na to gledaju drukčije. To pokazuje da za svaku osobu pretjerano razmišljanje predstavlja nešto drugo. Za neke osobe to je preispitivanje vlastitih odluka, a za neke razmišljanje o tome što će se dogoditi u budućnosti. Neki samo pretjerano razmišljaju o odnosima s drugim ljudima. Nekome overthinkanje traje pet minuta, dok netko drugi provodi sate ili dane razmišljajući o istoj stvari. Iako većina internetskih izvora nudi razne trikove kako se riješiti pretjeranog razmišljanja, možda su današnji tinejdžeri u pravu kad kažu da to možda nije potrebno jer overthinkanje ne smatraju isključivo negativnim. Izdvojile bismo nekoliko potencijalno pozitivnih posljedica pretjeranog razmišljanja:

• sveobuhvatnije sagledavanje problema i mogućih situacija što potencijalno može pomoći osobi da izbjegne neke pogreške

• moguće poticanje kreativnost jer osoba razmatra brojne mogućnosti što može dovesti do novih i originalnih ideja.

  
  

Od negativnih strana pretjeranog razmišljanja, izdvojit ćemo situacije u kojima razmišljamo o stvarima koje ne možemo promijeniti čime se možemo dovesti do velikih frustracija, nezadovoljstva i zamora. Isto tako, overthinkanjem većinom ne donosimo zaključke, već samo ponavljamo iste misli i pitanja kojima često otežavamo donošenje odluka.

Razmišljanjem pokušavamo riješiti neki problem, donijeti neku odluku ili bolje razumjeti neku

situaciju. Umjesto da detaljno sve analiziramo, možda bi bilo bolje da napravimo neki korak. Čak i ako je pogrešan, znat ćemo da smo nešto pokušali.