top of page

Izložba povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta

  • Kiara Crnošija
  • 4 days ago
  • 2 min read

Updated: 2 days ago

Holokaust je jedan od najmračnijih dijelova ljudske povijesti. Označava masovno ubijanje tijekom Drugog svjetskog rata koje su provodili fašistički režimi s ciljem sustavnog istrebljenja nepoćudnih, bilo etničkih, vjerskih ili drugih društvenih skupina te političkih neistomišljenika. Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se 27. siječnja, na dan kad je Crvena armija oslobodila Auschwitz, najzloglasniji nacistički logor smrti (Hrvatski sabor). Povodom obilježavanja toga dana, u našoj je školi postavljena izložba “Tragovi svjetla – biti žena u holokaustu” koja posjetiteljima nastoji predočiti žensku perspektivu holokausta. Razgovarali smo s jednom od organizatorica izložbe - profesoricom povijesti Marijom Jazvić. Intervju donosimo u nastavku.

Profesorice Jazvić, možete li ukratko predstaviti izložbu?

Izložbu „Tragovi svjetla – biti žena u holokaustu“ zajedno smo organizirali prof. Ivan Librić iz Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole i ja, a u suradnji s Veleposlanstvom Republike Izrael i centrom Yad Vashem. Izložba prikazuje pojedinačne sudbine devet žena tijekom holokausta i kroz njihove intimne priče uvodi nas u teme koje rijetko imamo priliku susresti u udžbenicima povijesti ili obrađivati na nastavi, poput prijateljstva, ženstvenosti, majčinstva ili umjetnosti. Vrlo rijetko se možemo susresti s prikazom isključivo ženskog iskustva holokausta i Drugog svjetskog rata, ali i zaviriti iza statistike i vijesti s bojišta. Vjerujem da će njihove priče o preživljavanju, donošenju teških odluka u nemogućim uvjetima, pokušajima očuvanja vlastite ljudskosti i dostojanstva u situaciji sveopće dehumanizacije, očuvanju psihe kroz prianjanje uz ono malo preostalih tragova „normalnosti“ doprinijeti dubljem razumijevanju konteksta holokausta.

Kako je došlo do ideje postavljanja izložbe unutar škole?

Do postavljanja ove izložbe došlo je na moju inicijativu, a na preporuku kolege iz Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. Mala dvorana škole je bila jedino moguće mjesto, budući da Gimnazija nema drugi odgovarajući prostor gdje bi se plakati ove veličine i broja mogli postaviti.

Kako je nastao postav izložbe?

Izložbu je osmislio Yad Vashem, memorijalni centar za očuvanje sjećanja na holokaust osnovan u Jeruzalemu 1953. godine. Od 2021. godine izložba je bila postavljana u različitim europskim zemljama.


Danas svjedočimo izraelsko-palestinskom sukobu koji manjim ili većim intenzitetom traje još od stvaranja države Izrael 1948. godine. Ipak, situacija je eskalirala krajem 2023. godine, u Gazi se događa genocid, Palestina dobiva međunarodno priznanje, a osuda izraelske strane sve je izraženija. Zato smo željeli čuti komentar profesorice Jazvić o kritikama prema izložbama koje u vrijeme strahota koja se događaju u Palestini organizira Izrael.

Vidite li povezanost izložbe s trenutnom geopolitičkom situacijom na Bliskome istoku?

Trenutna geopolitička situacija na Bliskom istoku, prvenstveno na području Palestine, je za svaku osudu. Kršenja temeljnih ljudskih prava kojima svakodnevno svjedočimo su zastrašujuća. Upravo zato je potrebno isticati jednu od svrha povijesti, a to je učenje iz prošlih pogrešaka, uz, naravno, razvoj kritičkog mišljenja

Zašto smatrate da bi učenici i nastavnici trebali posjetiti ovu izložbu?

Mislim da bi se tema izložbe odlično uklopila u razvoj građanskih kompetencija učenika, kroz osvještavanje važnosti poštivanje ljudskih prava i obilježavanja međunarodno važnih datuma, kao što je 27. siječnja i Dan sjećanja na žrtve holokausta, koje su u pravilu provode u sklopu Sata razrednika.

Pozivamo vas da posjetite izložbu. Svako događanje poput ovoga način je osvjetljavanja povijesnih zlodjela te korak prema osvještavanju i poticanju ljudi na zalaganje protiv sukobljavanja koja vode ponavljanju ovakvih događaja.



Comments


Commenting on this post isn't available anymore. Contact the site owner for more info.

Gustl. Portal učenika Gimnazije Antuna Gustava Matoša. Samobor © 2026.

bottom of page