Što mislimo o stranim radnicima?

U Hrvatskoj iz godine u godinu boravi sve više stranih radnika. Ovim istraživanjem ispitat ćemo međuodnos domaćeg stanovništva i stranih radnika na području Zagreba i okolice. Zanimaju nas stavovi lokalnog stanovništva o stranim radnicima na relaciji između spremnosti prihvaćanja stranih radnika u naše društvo te osjećaja nesigurnosti u njihovoj prisutnosti. Osim što je aktualna, ova tema je iznimno važna s obzirom na to da sve više dijeli hrvatsko društvo.

Naše temeljno istraživačko pitanje glasi: Koje varijable utječu na pozitivne, a koje na negativne stavove o stranim radnicima? Pretpostavljamo da strane radnike više prihvaćaju: H1. žene u odnosu na muškarce; H2. osobe mlađe životne dobi u odnosu na starije; H3. osobe višeg stupnja obrazovanja; H4. osobe koje su politički lijevo orijentirane

Istraživanje je provedeno metodom online anketiranja. Anketa je proslijeđena preko WhatsAppa našim prijateljima, poznanicima, članovima obitelji i njihovim kolegama. Tvrdnje o stranim radnicima ispitane su pomoću Lickertove skale.

Tab. 1. Dobno-spolna struktura ispitanika

	< 18	18-24	25-34	35-44	45-54	≥ 55	ukupno
muško	14	6	5	3	10	2	40
žensko	37	10	3	13	27	6	96
ukupno	51	16	8	17	37	8	136

Izvor: anketno istraživanje

U većem broju specifičnih situacija koje smo ispitivale, muškarci su skloniji pozitivnijem stavu prema stranim radnicima od žena (sl. 1). no istovremeno više naginju prema ideji da nam strani radnici uopće nisu potrebni. Svakako, možemo zaključiti da se muškarci osjećaju sigurnije u njihovoj blizini nego žene. To možemo povezati s istraživanjima koja pokazuju kako se žene osjećaju ranjivijima u kontaktu s nepoznatim ljudima (Danica Lo, 2015), kao i da se djevojčice/žene tijekom odgoja tradicionalno upozorava na oprez u prisustvu (nepoznatih) muškaraca. Ti faktori su pojačani u slučaju drugačije kulture, jezika ili fizičkog izgleda stranih radnika.

Sl. 1. Razlike u stavovima o stranim radnicima s obzirom na spol

Izvor: anketno istraživanje

Pri usporedbi dobnih skupima gledale smo dvije u kojima smo imale najveći broj ispitanika. Prema dobivenim podacima, vidljivo je da ispitanici u dobnoj skupini 45 - 54 imaju znatno negativniji stav prema stranim radnicima nego ispitanici mlađi od 18 godina (sl. 2). Mogli bismo njihove stavove objasniti životnim iskustvom, npr. vremenom u kojemu su odrasli/odrastaju, već ranije formiranim stavovima, učenjem od njihovih roditelja... Stariji su u načelu manje skloni promjenama i prihvaćanju tih promjena te im je teže naviknuti se na nešto strano, a pogotovo ako su ih cijeli život učili da je to loše.

Sl. 2. Razlike u stavovima o stranim radnicima s obzirom na dobne skupine

Izvor: anketno istraživanje

Razlika u stavovima o stranim radnicima poprilično je velika između ispitanika koji su se izjasnila kao dio političke ljevice i onih koji su se izjasnili kao dio političke desnice. Ljevica je puno otvorenija prema stranim radnicima i više vidi potrebu za njihovim dolaskom u Hrvatsku, dok je desnica, vezana uz tradiciju i očuvanje sadašnjeg poretka, negativnije nastrojena prema stranim radnicima i ne vidi toliku potrebu za njihovim dolaskom (sl. 3).

Sl. 3. Razlike u stavovima o stranim radnicima s obzirom na političku orijentaciju

Izvor: anketno istraživanje

Slično kao i u slučaju političkih preferencija, tako i po pitanju najvišeg završenog stupnja obrazovanja jedna skupina ispitanika dominira s pozitivnim, a druga s negativnim mišljenjem. Ispitanici koji su stekli višu stručnu spremu (VSS) imaju otvoreniji stav prema stranim radnicima nego ispitanici srednje stručne spreme (SSS), što je moguće radi njihovog opširnijeg znanja, boljeg shvaćanja stanja u svijetu, a time i veće otvorenosti i tolerantnosti

Sl. 4. Najveće razlike u stavovima o stranim radnicima s obzirom na obrazovanje

Izvor: anketno istraživanje

Na temelju provedenog istraživanja moguće je zaključiti da dob i spol manje utječu na mišljenje o stranim radnicima nego najviši završen stupanj obrazovanja i politička orijentacija, a mišljenje o stranim radnicima uglavnom je negativno. Obrazovaniji ispitanici i oni koji se identificiraju kao pripadnici političke ljevice otvoreniji su prema stranim radnicima i bolje ih prihvaćaju. Time su naše pretpostavke samo polovično potvrđene. Uzroke neprihvaćanja stranih radnika vidimo u kulturološkim razlikama, ponajprije jeziku te činjenici da je sve više ljudi koji dolaze raditi u Hrvatsku drugačije boje kože.