Puška u ruci umjesto knjige: obvezni vojni rok u Hrvatskoj

Sve više europskih država u posljednjih nekoliko godina ponovno uvodi obvezni vojni rok. Tako su ga 2015. vratile Litva i Ukrajina, 2017. Švedska, a 2023. Latvija (Noll, 2025). Dio toga trenda je i Hrvatska pa je tzv. temeljno vojno osposobljavanje ponovno obvezno za sve punoljetne muškarce od početka 2026. godine.

Obvezno služenje vojnoga roka provodi se u 68 država svijeta. Uglavnom su od te obveze izuzete žene (iznimke, primjerice, predstavljaju Izrael ili Švedska). U nekim državama od obveznog služenja vojnog roka izuzeti su zaposleni (npr. Jordan), u drugima oženjeni (npr. Niger), a u trećima je moguće otkupiti služenje vojnoga roka (npr. Tadžikistan ili Turska) pa u vojsku idu samo siromašniji dijelovi društva  (The World Factbook). Razlikuje se i trajanje obveznoga vojnog roka. Tako recimo u Austriji on traje šest mjeseci, u Kini dvije godine, a u Sjevernoj Koreji do čak osam godina (World population review). Neke države nude alternativu vojnom roku u obliku civilne službe koja obično podrazumijeva rad u bolnicama, staračkim domovima, udrugama civilnoga društva, zaštiti okoliša, pomoći u slučaju vremenskih nepogoda itd. (Tokić, 2025).

U Hrvatskoj je obvezno služenje vojnoga roka ukinuto 2008. Međutim, zbog sve učestalijih kriznih situacija, geopolitičke situacije i promjene u europskim trendovima 24. 10. 2025. izglasan je zakon prema kojem Hrvatska ponovno uvodi obvezno služenje vojnog roka (MORH, 2025). Tijekom 2026. na služenje vojnog roka bit će pozvani mladići rođeni 2007., a u slučaju premalog broja ročnika sudjelovati mogu i ostali muškarci u dobi između 19. i 30. godine. Kao i u većini država svijeta, žene nisu obvezne služiti vojni rok, a oslobođeni mogu biti i oni koji ne prođu liječnički pregled. Vojna obuka trajat će dva mjeseca i bit će plaćena. Za osobe koje se pozovu na prigovor savjesti predviđena je civilna služba koja će trajati četiri mjeseca, ali će biti manje plaćena. Prema istraživanju koje je proveo MORH polovicom 2025. na više od deset tisuća ispitanika, čak 62 % ispitanika podržalo je ponovno uvođenje obveznog vojnoga roka, a 67 % izjasnilo se da će se na njega odazvati (Vlada RH, 2025).

Kako bismo saznali kakvo je mišljenje o uvođenju vojnoga roka u našoj školi, tijekom listopada 2025. provedeno je anketno istraživanje u kojem je sudjelovalo 127 učenika trećeg i četvrtog razreda. Dvije trećine ispitanika činile su djevojke. U drugoj fazi istraživanja nekoliko pitanja o vojnom roku postavili smo kolegama na školskom hodniku. Rezultate našeg istraživanja donosimo u nastavku.

Ponovno uvođenje obveznog vojnoga roka podržava 43,3 % učenika, njih 33,8 % protivi se toj ideji, a 22,8 % nije sigurno. Razlog ponovnom uvođenju vojnog roka vide u strahu od potencijalnog izbijanja rata.

• „Mislim da je to bezveze. Mislim da je malo iznenada i da nije promišljeno, ali shvaćam zašto je to uvedeno. Shvaćam taj strah da bi uskoro mogao izbiti rat po Europi.“ (Maro, 16)

• „Mislim da je vojni rok dobar za našu državu i definitivno je potreban u slučaju krize. Ne znam mora li baš biti obvezan...“ (Magdalena, 17)

• „Nepotrebno je. Ne znam što možeš naučiti u dva mjeseca. Zamisli da te pošalju samo s puškom negdje gdje se ratuje dronovima, raketama… tebi puška ništa ne znači.“ (Saša, 18)

• „Mislim da je to dugoročno loša ideja. Čini mi se da postoji nekakav cilj da se ljude pozive u rat, čime se ništa ne postiže nego se gube ljudski životi. Na kraju dana, sukobljene strane moraju sjest za stol i potpisati neki mirovni sporazum.” (Kiara, 18)

Iako većina učenika podržava ponovno uvođenja obveznoga vojnog roka, čak 55,9 % smatra kako bi diplomatsko rješavanje sporova trebalo biti važnije od naoružavanja.

• „Diplomacija je ključ svega. Uopće ne bi trebalo dolaziti do ratova jer je to bespotrebno gubljenje ljudskih života.“  (Maro, 16)

• „Mislim da se nikada ne može računati na diplomaciju drugih zemalja, a na kraju krajeva možda ni na svoju, tako da… Mislim da je važno biti spreman.“ (Luka, 19)

• „Ako su ljudi dovoljno sposobni da su došli na čelo neke države, onda bi trebali bit sposobni riješiti problem dogovorom, a ne slati nedužne ljude u rat.“ (Lorena, 18)

Svega 18,9 % učenika smatra da bi se obveza služenja vojnoga roka trebala odnositi i na djevojke, 57,5 % ne slaže se s tom tvrdnjom, a ostatak nije siguran.

• „Žene ne bi trebala biti u vojsci. One rađaju vojnike, zar bi još trebale ići u rat?“ (Lorena, 18)

• „Mislim da vojni rok ne bi trebao bit obvezan za žene, na muškarcima je da nas brane.“ (učenica, 16)

• „Mislim da vojni rok ne bi trebao biti obvezan ni za koga. Svi bismo trebali imati pravo odbiti služenje vojnoga roka.“ (Saša, 18)

• „Trebala bi ista pravila vrijediti i za žene i za muškarce. Ili vojni rok ili priziv savjesti pa civilna služba.” (Lovro, 18)

Čak 72,4 % naših učenika smatra kako vojni rok razvija fizičku i mentalnu disciplinu, 64,6 % da mladi koji služe vojni rok postaju odgovorniji i samostalniji, a 50,4 % smatra da vojni rok uči suradnji, zajedništvu i povjerenju.

• „Vjerujem da vojni rok pridonosi odgovornosti i samostalnosti, da uči odomoljublju, da će uključivati i neka povijesna predavanja. Okej je da ljudi znaju rukovati oružjem, da im to nije nešto strano.“ (Borna, 18)

• „Rekao bih da vojni rok uči disciplini, ali za razvijanje neke vojne discipline treba puno više vremena od dva mjeseca koliko će to trajati.“ (Karlo, 17)

Samo 19,7 % smatra kako će služenje vojnog roka povećati nasilje u društvu dok ostali smatraju kako do toga, uslijed povećanja discipline i sigurnosti, ne bi trebalo doći.  

• „Neće se povećati nasilje, ne bi trebalo, jer ako će vojska povećati disciplinu, onda će se valjda s disciplinom smanjiti nasilje.“ (Stjepan, 17)

• „Mislim da ljudima koji su nasilni i imaju takve tendencije ne treba vojni rok da budu nasilni. Ovi koji će sudjelovati na vojnom roku, samo će steći još neku dozu sigurnosti.“ (Mara, 18)

• „Vrlo moguće da će vojni rok pridonijeti povećanju nasilja u društvu.“ (Ivano, 18)

• „Moguće da će nasilje postati kreativnije, ali da će povećati - sumnjam.” (Maro, 17)

Nešto više od petine učenika (21 %) smatra da je služenje vojnog roka gubitak vremena. Ostali obvezno služenje vojnog roka vide kao jamac povećanja sigurnosti u današnjem, sve manje sigurnom svijetu.

• „Iz svoje perspektive rekao bih da je vojni rok gubitak vremena. Nikako nisam za obvezni vojni rok. S druge strane, živimo u ludom svijetu i ne znam kako bi izgledalo da započne rat.“ (Ivano, 18)

• „Ne, nije gubitak vremena. Na primjer, da izbije rat, ne bi se imao tko boriti. Treba nam neka obuka, a fali i malo domoljublja.“ (Fran, 16)

• „Služenje vojnoga roka nije gubitak vremena, živimo u takvom vremenu u kojem nam treba sigurnost i ljudi koji će nas braniti.“ (Klara, 18)

• „Po meni je vojni rok gubitak vremena. Osim toga, ne želim da mi jednog dana muž pogine u nekom ratu.“ (Sara, 18)
  

Biste li voljeli sudjelovati na vojnom osposobljavanju?

• da
• ne
• ne mogu procijeniti