Ne možemo si priuštiti da loše čitamo – predstavljanje knjige ,,Puni krug”

Koliko vremena dnevno provedete čitajući? – pitanje je kojim je počeo susret s Anitom Peti-Stantić, znanstvenicom, spisateljicom, prevoditeljicom i profesoricom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, održanom u Gradskoj knjižnici Samobor 24. rujna 2026. 

Većina učenika naše škole, kao i Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole koji su sudjelovali na ovom susretu, naivno je podigla ruku za opciju da čitaju manje od jednoga sata dnevno. Profesorica Peti-Stantić podsjetila je okupljene na sve ono što svakodnevno čitaju:

- Ponekad vam netko pošalje poruku, čitate tekstove s ploče, iz udžbenika, ponekad imate i zadaću ili gledate film s prijevodom, pa morate nešto pročitati. Sve je to čitanje. I ono u školi i čitanje bilo kakvog teksta, poruke, uputa - sve je to čitanje, istaknula je autorica Anita Peti-Stantić, predstavljajući tom prigodom knjigu ,,Puni krug” koju je napisala s kolegicom Mirelom Barbaroša-Šikić, a pridružila joj se i knjižničarka, suradnica na knjizi Jasmina Kenda.

Iako većina mladih danas pusti neki video, pogleda reel ili posluša neki podcast prije nego što uzme knjigu u ruke, sudionici susreta postali su svjesni da mnogi od njih čitaju možda i više od pet sati dnevno.

- Kad samo slušamo nastavu, često imamo lažni osjećaj da smo sve razumjeli. Zatim kod kuće shvatimo da se ne sjećamo informacija koje smo čuli na satu i da ne možemo sami riješiti zadaću. Usmena predaja je poput poznate igre pokvarenog telefona u kojoj se informacija lako izobliči. Koji god tekst imamo, što god čitamo, možemo se vratiti, možemo provjeriti što smo pročitali i možemo izdvojiti ono što je nama važno. ,,Puni krug” zatvara se tek kada iz teksta izdvojimo ono što je nama važno, a otud i ideja za naslov knjige, istaknula je Anita Peti-Stantić.

U svojoj znanstvenoj karijeri, autorica je dobila stipendiju za boravak u Sjedinjenim Američkim Državama, u Centru za kognitivna istraživanja Sveučilišta Tufts gdje je pokrenula lingvistički projekt. Proučavala je i kako i što djeca ondje čitaju i obrađuju u školama. Primijetila je velike razlike u odnosu na hrvatsko školstvo.

- U Americi je bilo uobičajeno da djeca od prvog razreda osnovne škole čitaju popularno-znanstvene tekstove što u našim školama baš nije uobičajeno. Moja kći Vedrana koja je išla u američku školu, potaknula je tu priču i napisale smo knjigu o tome zašto treba čitati i takve tekstove. Tako je nastala knjiga ,,Znatiželja”. (Imamo je u školskoj knjižnici. op. a.) - istaknula je autorica, naglasivši da osobe različite dobi mogu potpuno drugačije interpretirati isti tekst.

Učenici koji su sudjelovali na predstavljanju imali su priliku osvijestiti da čitanje nije samo lektira ili knjige, već svi tekstovi, poruke i slični sadržaji kojima su svi izloženi danas. Čitanje pomaže razviti kritičko mišljenje i lakše se snalaziti u svakodnevnom životu.

– Ništa ne može nadomjestiti čitanje. Ne postoji druga aktivnost koja razvija toliko centara u mozgu kao čitanje. Mi smo rođeni s određenim centrima npr. za disanje, vid, kretanje i slično, ali centre koje aktiviramo čitanjem možemo stvoriti isključivo tom aktivnošću. Kad čitamo tekst, mi moramo sami u svojoj glavi stvoriti sliku, moramo povezati uzročno-posljedične veze, moramo sami dozirati tempo kojim čitamo. To je aktivni proces koji od nas traži usredotočenost i određeni trud. S druge strane, većina modernih medijskih sadržaja, pogotovo vizualnih i audiovizualnih, nudi nam sve ,,na dlanu”, istaknula je Peti-Stantić.

Autorica je naglasila da je kod mladih važno i što i kako čitaju:

- Danas si ne možemo priuštiti da loše čitamo. Ako loše čitamo, ako nam je teško, ako puno toga ne razumijemo, ako rijetko čitamo, vjerujte, mozak zaboravi i muči se s čitanjem. Ali mozak se uvijek može ponovno uhodati, promijeniti se i biti spremniji za čitanje.

- Svidjelo mi se predstavljanje knjige. Autorica je savršeno objasnila zašto je važno čitati i stvarno me potaknula na redovito čitanje. Nadam se da je i druge, istaknula je učenica Ema (3. r.).

- Predstavljanje knjige bilo je jako zanimljivo i poučno. Autorica nam je jednostavnim riječima i primjerima približila sam proces čitanja te objasnila zašto je vještina čitanja važna, a posebno u današnjem svijetu kojim upravlja digitalna tehnologija. Baš se veselim čitanju knjige! - istaknula je Barbara Mrvoš koja je bila u pratnji učenicima uz nastavnice Dubravku Purić, Đurđicu Silviju Škrak, Emu Vlahović i knjižničarku Nevenku Fresl.

Marjana Leventić Šipčić, v. d. ravnateljice Gradske knjižnice Samobor s gošćama Anitom Peti-Stantić i Jasminom Kenda